Professio Energiu, može se, u nekoliko pogleda smatrati pionirom hrvatskog sektora obnovljivih izvora energije. Njihovi korijeni sežu još u 2005. godinu, kad je sektor bio u samim začecima, a izlazak na burzu 2019. godine i kasnije sklapanje prvog korporativnog PPA ugovora u Hrvatskoj potvrđuje inovativan pristup vođenju tvrtke. O tome, ali i planovima za budućnost razgovaramo s Mariom Klarićem, koji je na čelu Professio Energie od 2019. godine.
Još 2019. godine Professio Energia odlučila se za izlazak na burzu i tako postala prvo hrvatsko javno dioničko društvo usmjereno na razvoj, primjenu i dugoročno upravljanje projektima obnovljivih izvora energije s kotacijom na Zagrebačkoj burzi. Je li ulaganje u nove projekte koji su tada bili pred vama bilo glavni poticaj za to i da li ste time bili zadovoljni razinom prikupljenog kapitala koje vam je to donijelo
Professio Energia dovršila je zahtjevan proces uvrštenja dionica društva na Zagrebačku burzu u listopadu 2019. godine. Imovina društva i portfelj projekata je tada bio manji i sastojao se od 50% udjela u dva projektna poduzeća operativnih vjetroelektrana. Vrlo brzo je uočena potreba za daljnjim ulaganjima i razvojem novih projekata. Odmah nakon dovršetka procesa uvrštenja okupili smo vrlo dobar tim za daljnji razvoj poslovanja i implementaciju novih projekata. Vjerujem da smo u posljednje četiri i pol godine, unatoč brojnim izazovima, postigli jako dobar poslovni rezultat. Ne zaboravite da smo u tom periodu imali i pandemiju virusa COVID i čitav niz drugih makroekonomskih izazova.
Professio Energia poniknula je iz Dalekovoda, odnosno osnovana je još 2005. u okviru Dalekovoda kao tvrtka za razvoj projekata obnovljivih izvora energije Dalekovod Professio. U tom trenutku imali ste 12 lokacija u razvoju. Da li vam je djelovanje u okviru uspješne inženjering tvrtke, etablirane i na međunarodnom tržištu, olakšalo te prve korake, pogotovo uzimajući u obzir da je u tom trenutku hrvatski sektor obnovljivih izvora energije, kao i prateći zakonodavni okvir, bio još u povojima?
Jako je bitno istaknuti da smo ponikli u sustavu tvrtke Dalekovod koja je svojim resursima, kompetencijama i dugogodišnjom inženjerskom tradicijom iznimno doprinijela prvom iskoraku tvrtke u tada potpuno novo područje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Jako puno iskustava je tada doneseno i s inozemnih tržišta i kontakata koje je Dalekovod već imao na projektima u Skandinaviji i Zapadnoj Europi. Svakako je za istaknuti da i danas unutar Dalekovoda djeluje jedan od najvećih projektantskih ureda u Hrvatskoj koji izrađuje projektnu dokumentaciju za elektroenergetsku infrastrukturu u Hrvatskoj i Europi. Određeni projekti koji su započeti s razvojem u okviru Dalekovoda posljednjih godina prolaze kroz obnove postupaka ishođenja potrebnih dozvola i tek dolaze u neke završne faze razvoja. Ovo naslijeđe iznimno je bitno i danas u Professio Energia. Vesele nas posljednji uspjesi kolega iz Dalekovoda na iznimno zahtjevnim inozemnim tržištima, naročito skandinavskim.
U svom portfelju imate četiri operativna projekta: vjetroelektrane Rudine (34,2 MW), Danilo (43 MW), Zadar 2 i Zadar 3 (36,8 MW) i Zadar 6 (9 MW), koji posluju kao projektna društva u okviru grupe. Da li je izlazak iz sustava feed – in tarifa, bio poticaj da uđete u suradnju s danskom tvrtkom Danske Commodities?
U ovom trenutku iz svih projekata proizvodimo oko 320 GWh električne energije godišnje. Organizirani smo kao holding kompanija pri čemu su projekti organizirani kroz projektna društva.
Određeni projekti bili su pred istekom svojih ugovora o feed-in tarifama i tada smo, na tragu pregovora s tvrtkom Danske Commodities koji su trajali već neko vrijeme, donijeli odluku o prvom komercijalnom izlasku na uređeno veleprodajno tržište električne energije. Svakako valja naglasiti bitne preduvjete koji su to omogućili, a to su prije svega razvoj uređenog veleprodajnog tržišta električne energije odnosno burze CROPEX te procesi tržišnog spajanja odnosno market coupling mehanizmi koji su se prethodno odvili i snažno utjecali na povećanje likvidnosti trgovanja na veleprodajnim tržištima. Na ovaj način smo pažljivo i postupno pristupili transformaciji društva prema otvorenim tržišnim modelima, a što će svakako u nadolazećim vremenima biti sve zastupljeniji poslovni model. U budućnosti je potrebno naglasiti i mogućnost trgovanja izvedenicama na hrvatskom tržištu u okviru burze električne energije EEX, a što će svakako omogućiti veće mogućnosti hedgiranja proizvodnje. Sukladno tome, tim, ali i ostalim dijelovima portfelja upravljat ćemo u cilju osiguravanja stabilnih budućih prihoda.
Prije tri godine, odnosno 2021., išli ste u prvu dokapitalizaciju nakon koje je dovršena akvizicija projekata Danilo i Rudine. Kako je izgledao cjelokupni proces u tada izazovnom post COVID vremenu?
Prva dokapitalizacija društva obavljena je 2021. godine posredstvom Zagrebačke burze. Članstvo na tom središnjem mjestu tržišta kapitala u Hrvatskoj nam je iznimno bitno. Omogućilo nam je pristup uređenom tržištu kapitala, a samim tim i pristup najjačim institucionalnim investitorima među kojima svakako najznačajniju ulogu imaju mirovinski fondovi. Sigurno možemo reći da ne bismo uspjeli ostvariti ovakav opseg aktivnosti u posljednje četiri godine bez članstva na Zagrebačkoj burzi. Naročito je ta činjenica bila izražena upravo 2021. kad su sredstva prikupljena prvom dokapitalizacijom iskorištena za akviziciju dvaju projekata vjetroelektrana Danilo i Rudine. Bilo je iznimno izazovno uskladiti sve procese naročito jer se tada sve radilo online što je dodatno kompliciralo cijeli proces. Budući da je i prodavatelj istih projekata u toj transakciji bio inozemni institucionalni investitor, svakako je u tom dugotrajnom prodajnom procesu bilo bitno s naše strane dati jasnu sliku da možemo kao tvrtka zatvoriti cjelokupnu transakciju i upravo je vlasnička struktura i članstvo na burzi dalo izniman doprinos tome. Možemo reći kako dekarboniziramo investicijske portfelje naših institucionalnih investitora. Vjerujemo kako je upravo takav institucionalizirani pristup nešto što trebamo poticati u budućnosti u cijelom sektoru energetike.
U svoj prvi greenfield projekt izgradnje VE Mazin 2 (20 MW), ušli ste nakon namjenske dokapitalizacije 2022. godine i projekt se razvija u okrilju projektnog društva Liburana d.o.o. u vašem 100 postotnom vlasništvu. U kojoj fazi je, i kada očekujete da bi se VE Mazin 2 mogla naći u redovitom radu?
U ovom trenutku, montaža vjetroagregata na tom projektu je u završnoj fazi i vjerujem da uskoro krećemo u pokusni rad. Očekujemo da ista vjetroelektrana bude u redovitom radu u drugoj polovici ove godine. Budući da su najbitnija ugovaranja izvršena krajem 2022. godine, projekt je u posljednjih godinu i pol dana prošao kroz iznimno izazovan makroekonomski period, od rizika na dobavnim pravcima do iznimnih inflatornih pritisaka. Očekujemo da će prvi prihodi na projektu biti vidljivi u konsolidiranim izvješćima Professio Energie u četvrtom kvartalu ove godine. Na konsolidiranoj razini, s tim projektom, proizvodit ćemo oko 400 GWh električne energije iz obnovljivih izvora energije. Na taj način dodatno osnažujemo bilancu i energetski portfelj poduzeća. Planiranom izgradnjom vjetroelektrane Mazin 2 činimo korak naprijed prema ostvarenju svoje vizije po kojoj želimo postati jedna od vodećih vertikalno integriranih kompanija u području razvoja i upravljanja projektima obnovljivih izvora energije u Jugoistočnoj Europi, i to putem daljnjih investicija, održivim razvojem te povećanjem tržišne kapitalizacije.
U svibnju 2023. Liburana je s Hrvatskim telekomom (HT) sklopila prvi korporativni ugovor o dugoročnoj opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora (Corporate Power Purchasing Agreement – vPPA), kao prvi ugovor tog tipa na hrvatskom tržištu. Što jedan takav ugovor znači za Liburanu, a što donosi HT-u? Koje su prednosti a koji rizici za obje tvrtke i u kojem roku predviđate da će PPA ugovori postati uhodan poslovni model na hrvatskom tržištu?
Vjerujemo kako smo tim ugovorom otvorili novi poslovni model u Hrvatskoj, a koji može omogućiti veću bankabilnost projekata za proizvođače električne energije. Jednako tako može omogućiti i stabilnost rashoda i bolje mogućnosti budućih planiranja poslovanja naročito za energetski intenzivne kompanije. Svakako valja naglasiti i činjenicu da tvrtke takvim ugovorima mogu ostvariti i najbitnije ESG ciljeve. Bitno je u ovom slučaju naglasiti izniman doprinos i angažman Hrvatskog Telekoma i njihovog većinskog vlasnika u cjelokupnom procesu PPA ugovaranja koji je trajao više od godine dana. Stoga očekujemo i nadamo se većem broju ovakve vrste ugovora u Hrvatskoj narednih godina. Sigurno će trebati određeno vrijeme za veće ugovaranje takvog tipa i svaka ugovorna strana treba dobro razmotriti sve rizike cijene, volumena, balansiranja pa sve do posljednjih iznimno aktualnih rizika tržišne kanibalizacije i negativnih cijena. Također, u takvoj vrsti ugovora ulazi se u višegodišnji međusobni ugovorni odnos i svakako je potrebno razmotriti i rizik ugovorne strane, rizike rokova, ali i regulatorne rizike u budućnosti. Unatoč svim tim rizicima radi se o sve zanimljivijem poslovnom modelu u cijeloj Europi. U konačnici je i Europska komisija u brojnim svojim izvješćima naglasila važnost PPA ugovaranja za cjelokupni proces energetske tranzicije.
U svom portfelju u ovom trenutku imate više projekata u razvoju, pri čemu je fokus na projekte vjetroelektrana, sunčanih elektrana i spremnika električne energije U razvoju kojih projekata ste najdalje odmakli i kada bi, po vašim planovima, prvi od njih mogao krenuti u izgradnju? Kolika je ukupna instalirana snaga projekta u razvoju?
U ovom trenutku u vlastitom razvoju imamo 300 MW solarnih i vjetroelektrana te baterijskih spremnika. Također, razgovaramo s nekoliko developera solarnih i vjetroelektrana oko potencijalnog ulaska i u nove projekte. Svakako je važna suradnja s renomiranom tvrtkom RP Global na zajedničkom razvoju projekata solarnih elektrana za što je nedavno potpisan i sporazum. Izgradnju novog projekta, očekujemo tijekom iduće godine. Svakako je vrlo zanimljiva primjena baterijskih spremnika bilo kao samostalnih (stand-alone) ili kao kolokacijskih projekata, o čemu je nedavno XEnergy organizirao vrlo zanimljiv okrugli stol. Strateški je cilj tvrtke u budućnosti održati i ostvariti stabilan i dobro uravnotežen portfelj proizvodnje zelene električne energije. Vjerujemo kako će budućnost donijeti i sudjelovanje na tržištima pomoćnih usluga i potrebu za razmatranjem nekog oblika agregiranja, najvjerojatnije kroz određeni oblik virtualnih elektrana.
Za sada djelujete samo na prostoru Hrvatske. Razmišljate li o iskoraku u zemlje u okruženju i spada li možda već neki od projekata u razvoju u tu kategoriju?
Cjelokupna regija jugoistočne Europe je iznimno veliki potencijal za investicije u projekte obnovljivih izvora energije. Naime, proizvodnja električne energije se u svim zemljama u regiji bazirala većinom na ugljenu kao primarnom energentu. Već je u nizu tih zemalja vrlo aktivan proces planiranja budućeg gašenja istih elektrana i nadomještanja proizvodnje ponajviše iz energije vjetra i sunca. Sukladno tome, navedena tržišta su vrlo aktivna u posljednjih nekoliko godina, ali svakako valja uvijek naglasiti regulatorne i ostale rizike tih zemalja. Na tragu toga, u ovom trenutku obavljamo proces snimanja niza vrlo zanimljivih potencijalnih mogućnosti.
Professio Energia jedan je od prvih korporativnih članova XEnergyja. Kakva su vaša iskustva nakon godinu dana članstva, mislite li da se XEnergy uspio pozicionirati kao točka povezivanja svih sudionika energetske tranzicije i u kojem smjeru vidite daljnji razvoj mreže?
Iznimno smo zadovoljni članstvom u XEnergyju i nadam se da smo dali naš doprinos ravnopravnosti u sektoru, ali i cijelom gospodarstvu. To je tema koju svakako valja stalno naglašavati. Naročito smo zadovoljni organizacijom okruglih stolova i panela i vrlo zanimljivim stručnim raspravama s iznimno kompetentnim sudionicama i sudionicima. Posebno je zadovoljstvo uvijek susresti i čuti brojne doajene energetike koji svojim iskustvom i znanjem daju izniman doprinos svim susretima koje organizira XEnergy. Također, svakako valja istaknuti i multidisciplinarnost članica i sudionica i rijetko se na kojem mjestu istodobno mogu u razgovorima i raspravama susresti pravnice, ekonomistice i inženjerke, i to iz svih energetskih sektora i područja djelovanja od javne uprave, visokog školstva i instituta te industrije. Na taj način osim ravnopravnosti, udruga njeguje prijeko potreban triple helix pristup budućem razvoju i inovacijama u sektoru. Iz svega navedenom mišljenja sam da se XEnergy nametnuo kao jedan od najbitnijih think tankova u hrvatskoj energetici.
Pripremila: Branka Belamarić