ENNA Grupa jedna je od najbrže rastućih kompanija u Hrvatskoj i jedan od najvećih investitora. U razgovoru u nastavku članica Uprave Sabina Škrtić govori o strateškom usmjerenju u okviru zelene tranzicije, aktualnim projektima i planovima za budućnost kompanije kojoj su u fokusu obnovljivi izvori energije, transport i logistika te hrana, a i kritički se osvrće na nestabilan regulatorni okvir i brzinu administrativnih procedura koji stvaraju probleme investitorima u obnovljive izvore energije.
Najavili ste kako do 2030. godine planirate investicije u visini od milijardu dolara. U kojoj mjeri očekujete da će vam najavljeni izlazak na burzu, odnosno inicijalna javna ponuda dionica (IPO), olakšati prikupljanje kapitala i u kojem segmentu vašeg poslovanja je predviđena najviša razina ulaganja?
Listanje na burzi je jedan od načina za osiguranje kapitala i transparentnosti i IPO je svakako opcija
kojoj težimo, ali prije svega naša je glavna obaveza prema našim zaposlenicima, kupcima, dobavljačima i generalno partnerima. Priprema poslovnog sustava za IPO je zahtjevan proces i želimo se dobro pripremiti kako bismo maksimizirali pozitivne efekte tog pristupa za cijelu ENNA grupu. Kontinuirano ulažemo u sve naše poslovne divizije i vjerujemo kako će takav strateški miks donijeti i interes ulagačke javnosti.
Naš cilj je osigurati najpovoljniju poziciju za ENNA-u u budućnosti i shodno tome pažljivo ćemo odabrati trenutak, a to će ovisiti o dinamici realizacije planiranih ulaganja u naše projekte. Trenutno razvijamo nekoliko ozbiljnih projekata u području geotermalne i solarne energije te će se u te projekte usmjeriti i najveći dio kapitala.
ENNA u svim sektorima u kojima je aktivna ima zelenu agendu, a ESG ciljevi su snažno uklopljeni u vaše poslovanje. Imajući to u vidu, za koje rizike iz ESG spektra mislite da će biti oni kojima ćete morati posvetiti najveću pozornost u poslovanju u godinama pred nama?
Mogu reći da smo zadovoljni s nekim od naših pokazatelja vezano uz ESG standarde, poput toga da se oslanjamo u iznimnom visokom postotku na lokalnu radnu snagu, kreiramo kvalitetna radna mjesta, udio visokoobrazovanih zaposlenika je preko 60% od čega je 40% inženjerskog profila, prosjek godina nam je 36. Mi smo jedan mlad i agilan sustav.
Pored toga, direktne emisije CO2 se nastoje smanjiti kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti i ulaganja u obnovljive izvore energije. Primjerice, ENNA Fruit je postavila solarne panele na sve svoje otkupne centre, kao i na Logističko-distributivni centar i sjedište u Dugom Selu, kako bi ostvarila značajne uštede u troškovima energije, a pritom smanjila i CO2 otisak. Također, odgovornim upravljanjem zalihama smanjuju se viškovi, a ono što se ne uspije prodati kao roba najvišeg standarda preusmjerava se otkupljivačima kao hrana za stoku i ostale životinje ili posrednicima u lancu doniranja hrane. Radi se i na optimiziranju pakiranja koja čine velik udio u otpadu. Upravo zato su uvedena višekratna pakiranja koja smanjuju potrebu za novom ambalažom.
Transport je jedan od najvećih emitenata CO2 te je EU u svrhu smanjena ukupnih emisija prepoznala važnost jačanja željezničkog prijevoza. ENNA Grupa u svom sastavu ima i ENNA Logic i ENNA Transport, tvrtke osnovane s ciljem da gospodarstvu omoguće jeftiniji i okolišno prihvatljiviji, a jednako učinkovit prijevoz roba.
Međutim, nije sve tako sjajno. Jedan od velikih rizika s kojima se susrećemo u svim segmentima i tvrtkama unutar ENNA Grupe, a posebno u ENNA Opskrbi, je nedostatak kvalificirane radne snage i suvremenih profila kompetencija koji mogu aktivno razvijati nove usluge u segmentu trgovanja zelenom električnom energijom, poput primjerice energy managementa, stoga ćemo zasigurno nastaviti s ulaganjem u razvoj i obrazovanje naših zaposlenika.
ENNA Solar pozicionirala se na tržištu u segmentu malih solarnih elektrana za privatne i poslovne korisnike. Planirate li iskorak i u izgradnju sustava velikih solarnih elektrana?
ENNA Solar trenutno razvija nekoliko projekata, a imamo u razvoju i jednu veću solarnu elektranu, ali na žalost nismo zadovoljni prosječnim vremenom potrebnim za ishođenje svih zakonom propisanih dozvola. Tehnologija se razvija puno brže nego dostupna infrastruktura i zakonodavni okvir, tako da pomalo sa zabrinutošću gledamo na te rizike.
Kompleksnost procedura je nešto s čime su upoznati svi investitori u projekte obnovljivih izvora u Hrvatskoj i to nažalost moramo prihvatiti, ali najveći problem predstavlja trajanje procedura izdavanja potrebnih dozvola i rješenja koje višestruko premašuje zakonske rokove. Primjerice, u listopadu 2021. godine donesen je novi Zakon o tržištu električne energije s ciljem uvođenja reda među zatečenim projektima i pojednostavljenjem i ubrzanjem procedura za razvoj novih projekata, no, uz povezane i ostale podzakonske akte, donio i niz novih izazova za investitore. Njime se dokument energetskog odobrenja, kojim nadležno ministarstvo odobrava gradnju novih proizvodnih objekata, postavlja kao ključni dokument koji je potrebno ishoditi (i platiti) na samom početku procedure razvoja projekta. Bez energetskog odobrenja nije moguće dobiti priključenje na elektroenergetski sustav niti ishoditi lokacijsku ni građevinsku dozvolu.
Iako su investitori uvidjeli kako će morati platiti novi dodatni namet, uvedeni koncept ipak je pozdravljen od zajednice investitora uz očekivanje kako će strukturirati proces razvoja projekata, odobriti zatečene projekte koji su ishodili neki od nužnih dokumenata za razvoj i kako će se novim podzakonskim aktima ubuduće urediti razvoj lokacija za obnovljive izvore energije.
Međutim, dogodilo se suprotno. Energetsko odobrenje definira visoke naknade, vrlo stroge obveze, rokove i penale u slučaju neispunjenja, a s druge strane investitoru ne garantira ništa osim „dokaza pravnog interesa u svrhu ishođenja akata potrebnih za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije“. Ako istekne rok iz energetskog odobrenja, gubi se pravo građenja ili pravo služnosti. Dakle dokument koji navedena prava nije dao, može ih oduzeti?
Geotermalna energija ima veliki potencijal u Hrvatskoj, što ste i vi prepoznali. U kojoj su fazi vaši projekti na istražnim poljima Slatina i Babina Greda i planirate li i nove projekte?
ENNA Geo trenutno radi na dva najzrelija projekta u Hrvatskoj – Slatina i Babina Greda i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja su predani projekti razrade i eksploatacije. Trenutno smo u procesu ishođenja odobrenja i nakon toga očekujemo sklapanje ugovora o proizvodnji geotermalne vode u energetske svrhe.
Geotermalna energija može i treba biti važna sastavnica energetskog miksa u Hrvatskoj.
Za razliku od sunčanih i vjetroelektrana, geotermalna energija donosi i velik geološki rizik. Izrada istražnih geotermalnih bušotina u potrazi za ležištem geotermalnih voda predstavlja kompleksan poduhvat, kako tehničko-tehnološki tako i investicijski. Izrada duboke istražne bušotine predstavlja kapitalnu investiciju od oko 12 do 15 milijuna eura, a najčešće je potrebno izraditi nekoliko njih.
Osim financijskog tereta, takvi projekti moraju proći kroz dva upravna postupka, jedan koji se odnosi na područje tržišta električne energije, a drugi na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, što dodatno produljuje vremenski period realizacije projekata.
Zbog navedenih rizika i kompleksnosti investicije, geotermalni projekti nisu u mogućnosti privući financiranje od strane banaka za vrijeme trajanja faze istraživanja.
U posljednjih nekoliko godina cijene opreme, kao i nivelirani troškovi proizvodnje električne energije za sunčevu i energiju vjetra umanjeni su za više od 50%, dok su u istom razdoblju cijene za geotermalnu energiju porasle do 10%. Apsolutni je prioritet osigurati financijsku potporu kako bi se uopće ostvario povrat investicije u nekom investicijski prihvatljivom vremenskom roku.
Tijekom 2023. godine u Hrvatskoj nije proveden natječaj za dodjelu potpora i nije jasno kada se novi program potpora može očekivati. To zabrinjava ako znamo da je od ukupne programom predviđene kvote koja je iznosila 2010 MW dodijeljen poticaj za svega 110 MW instalirane snage, odnosno za oko 5% ukupne kvote.
Vaše ovisno društvo ENNA Opskrba u relativno kratkom vremenu istaknula se kao jedan od najznačajnijih tradera zelenom električnom energijom. Kakvi su planovi za budućnost u tom dijelu njezina poslovanja, na čemu će biti naglasak?
Primarni zadatak ENNA Opskrbe je poduzetnicima ponuditi optimalne ugovore za opskrbu iz klasičnih izvora energije, a to su električna energija iz mreže i plin, te zajedno s njima naći rješenja za njihovu proizvodnju iz obnovljivih izvora. Za pružanje takve „tailor made“ usluge, potrebna je vrlo detaljna analiza i ekspertni timovi za svakog od naših klijenata i partnera dizajniraju rješenja po mjeri.
Planovi su ambiciozni i želimo zadržati lidersku poziciju, kako u segmentu trgovanja zelenom električnom energijom, tako i u segmentu energy managementa u najširem smislu, ali i u dijelu solara za kućanstva. Primjerice, upravo u tom segmentu kao partner našim kupcima nastojimo pružiti profesionalnu, brzu i efikasnu uslugu instalacije solarnih panela.
Nedavno je ENNA Opskrba sklopila strateško partnerstvo sa Rimac Energy kojim želimo kombinirati naše potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s njihovim SineStack baterijskim sustavom za skladištenje energije (BESS). Takvim i sličnim budućim poslovnim suradnjama namjeravamo osigurati široki spektar usluga koje možemo ponuditi našim partnerima, malom i srednjem poduzetništvu, ali u konačnici i kućanstvima.
U vašem vlasništvu je i vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju i preradu voća i povrća na području Hrvatske i regije. Imajući u vidu da je održiva organska poljoprivreda u sklopu strategije „Od polja do stola“ jedan od „nosivih stupova“ Europskog zelenog plana, kakva je daljnja strategija razvoja ENNA Fruit?
Tim u ENNA Fruitu, dakle svi njihovi zaposlenici na čelu s upravom, napravili su zbilja sjajan posao u zadnje tri godine, od kada smo prepoznali da tržište treba financijski i reputacijski snažnog partnera koji će pružati sigurnost i stabilnost primarnim proizvođačima voća i povrća.
U Hrvatskoj postoji ozbiljan prostor za povećanje proizvodnje prvenstveno za naše interne potrebe, kako bismo smanjili ovisnost o uvozu. U sljedećim godinama sigurno ćemo sve veći fokus stavljati na korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji, na ulaganja u proizvodnju u kontroliranim uvjetima (staklenici, plastenici), pametne sustave navodnjavanja i u istraživanje i razvoj novih otpornijih sorti.
U rujnu prošle godine obilježen je početak radova u 380 milijuna eura vrijednom projektu izgradnje najmodernijeg, daljinski upravljanog kontejnerskog terminala u ovom dijelu Europe, Rijeka Gataway. Što vam je donijelo strateško partnerstvo s Maerskom, kada je planirani termin početka rada terminala i što će projekt značiti Hrvatskoj?
Suradnja ENNA-e i APMT-a i Maerska je zasigurno omogućila crtanje novih logističkih pravaca i afirmiranje ne samo Rijeke, nego i Hrvatske na mapi globalnog logističkog sektora. Sjeverni Jadran najbrži je ulaz na putu od Dalekog istoka do istočne i središnje Europe, stoga je ovo povijesna prilika za pozicioniranje Rijeke kao ključnog morskog izlaza za zemlje središnje i jugoistočne Europe.
Rijeka Gateway ima ozbiljnu ambiciju postati predvodnik među ekološki osviještenim, zelenim terminalima. Većina opreme na terminalu će biti na električni pogon, a automatizirani i digitalizirani procesi učinit će ga sigurnijim i ugodnijim mjestom za sve zaposlenike. Veselimo se početku rada u 2025. godini.
Kada govorimo o tome što je ta suradnja donijela ENNA timu, onda definitivno možemo govoriti o transferu znanja u oba smjera. Oba sustava uče jedan od drugoga te u nastojanjima da odgovorimo svim izazovima takvog projekta zajednički stvaramo novu vrijednost.
Članica ste Savjetodavnog odbora XEnergyja. Kako ocjenjujete da se udruga pozicionirala u ovih nepunih godinu dana svog djelovanja i što bi ste izdvojili kao njezin najznačajniji doprinos?
Mislim da je XEnergy platforma pametno odabrala područje, ali i pristup u svom djelovanju. Mudro gradi bazu i mrežu eksperata u različitim područjima energetike i izvan nje, što samo po sebi vodi ka kreiranju ozbiljnog i reprezentativnog think tanka za energetsku politiku i izazove.
Hrvatskoj nedostaju strukturirani centri kompetencija i think tankovi u svim sektorima, pa tako i u energetici koja je uvijek bila strateško pitanje svake države, a to će i ostati. Sviđa mi se afirmativni pristup koji različita mišljenja spaja, a ne suprotstavlja. Takav je pristup rijedak u našem javnom okruženju. Upravo u tom pristupu vidim ogromnu priliku i vjerujem da će uskoro XEnergy zauzeti svoju poziciju kao referentna točka koja svojim djelovanjem može generirati dodanu vrijednost u kreiranju politika, ali i rješavanju izazova u kreiranju suvisle, promišljene i samodostatne energetske slike Hrvatske.
Pripremila: Branka Belamarić
